Advertisement

Select Page

Zašto Bitcoin?

Zašto Bitcoin?

Tokom života, svi imamo određena iskustva na osnovu kojih donosimo zaključke o tome kako svijet funkcioniše, zato se kaže ljepota je u oku posmatrača, jer iako svi posmatramo istu pojavu svi vidimo samo ono što je bitno za nas, iz naše perspektive. Da biste u potpunosti razumjeli sledeći tekst koji je pisan iz moje perspektive evo par riječi o meni.

   Prije polaska u školu znao sam da brojim do milijardu i nisam znao ni jedno slovo. Sa druge strane moja sestra mladja od mene 2 godine naučila je da čita sa 4 godine i čitala mi je Politikin Zabavnik. Ovo je bitno jer je ona kasnije postala prevodilac, a ja sam naučio da brojim do kvadrilion(broj od milion milijardi, 1.4 kvadriliona je veličina tržišta finansijskih derivata). Da to je bilo vrijeme kada su se gledala 2 kanala, i kada ste čekali po nedelju dana da bi pogledali sledeću epizodu svog omiljenog crtanog(otkrića bez granica). U školi na odmoru su se pričale urbane legende (u koje smo svi vjerovali jer nije bilo googla da provjerimo, i skupljale su se sličice sa kojima se igrala, jedna vrsta kladjenja gdje je trebalo pogoditi da li će slike na zemlju pasti kao par ili nepar. Vikende i raspuste sam provodio na planinskom selu, imali smo struju i vodu, ali tehnologija koja se koristila za obradu zemlje bila je stara hiljadama godina (oranje uz pomoć pluga i volova, i ručna kosidba). Zašto pominjem zemljoradnju na staromodan način-zato, što se svijet i tehnologija promjenila više u zadnjih par decenija nego u prethodnih par hiljada godina! Zašto sam spomenuo sličice iz škole, zato što su za nas djecu imale odredjenu vrijednost, i u suštini su bile naš dječiji novac koji smo sami izmislili, iako o novcu nikada nismo učili od osnovne škole do fakulteta. Zapitajte se zašto se čitavo djetinjstvo i mladost pripremamo za buduće zanimanje da bi zaradili novac, a niko nam nikada nije objasnio šta je novac ili kako nastaje?

    1992 je i vrijeme da se pođe u 1.razred, tada je postojao lijep običaj da se prvak časti sa nešto para. Ljudi su još uvijek dobro živjeli i skupio sam ono što je za mene bilo pravo bogatsvo(možda današnjih 100€ ili par stotina teško je odrediti, jer je za 7-godišnjaka koji nije navikao da ima svoj novac i da ga troši svaka količina izgleda kao bogatstvo). Novac nisam trošio jer su mi roditelji rekli da je dobro da se novac štedi, oni su svoj čuvali u banci. Ubrzo je počeo rat, sankcije, a da bi se finansirala država počelo se sa besomučnim štampanjem novca, svako malo na dnevniku je predstavljana nova novčanica sa jednom 0 više i slikom druge istorijske ličnosti, nula nije ponestajalo, ali bitnih istorijskih ličnosti jeste. Moja uštedjevina je otišla na 0, kao i uštedjevina mojih roditelja koju je uzela država da bi je vraćala u ratama deceniju kasnije. Ipak tada sam bio premlad i imao sam druga interesovanja da bih shvatio kako funkcioniše novac, više sam se zainteresovao za tu temu za vrijeme svjetske krize 2008, a upravo je to i vrijeme kada je nastala prva kriptovaluta bitcoin.

     O istoriji novca i monetarnom sistemu ću pisati drugom prilikom, suština priče je da je današnji novac zasnovan na vazduhu, nema pokriće ni u zlatu, ni u privrednom rastu već je zasnovan samo na spremnosti pojedinaca, kompanija ili država da se zaduže kod centralnih banaka.

Centralna banka nema taj novac ona ga stvara na osnovu vašeg obećanja da ćete ga vratiti uz određenu kamatu. Kamata je u redu reći ćete, slažem se svako mora da zarađuje i ostvari profit. Jedini problem je što morate da vratite više novca nego što postoji tako da ubrzo se stari dug zamjenjuje novim većim. Drugi još veći problem je što su centralne banke u najmoćnijim zemljama u stvari privatne banke, nezavisne su i nisu pod kontrolom države, a da bi im se paltila kamata na novac koji su stvorile sa 0 troškova država stalno mora da povećava poreze kako bi vratila kamatu na dug koji non stop raste i koji realno ne postoji. Da li ste se ikada zapitali kako je moguće da svaka zemlja na svijetu ima ogroman dug? Kome se duguje taj novac i kako je moguće da su svi u dugu? Odgovor je jednostavan kada imate monopol na štampanje novca, u suštini pozajmljujete novac koji ne posjedujete, koji čak i ne postoji dok neko ne dodje da zatraži zajam! Taj novac postoji samo u zapisima banaka, a poenta je da je stvoren uz 0 troškova jer je u elektronskoj formi, nije čak ni odštampan. I tako danas imamo jednu vrstu robovlasničkog sitema, gdje su čitave nacije porobljene zaduživanjem.

   I ovdje dolazimo  do pitanja i odgovora šta je blokčejn(bitcoin) i zašto je bitan. Zašto mojih 100€ danas vrijedi manje nego prije 10 godina, a zašto je bitcoin od 0 došao do vrijednosti od preko 3000€. Kako je moguće da bitcoinu konstanto raste cijena je jedno od češćih pitanja. Moj odgovor je kako je moguće da klasičnom novcu bio on dinar ili euro ili bilo koja druga valuta konstantno pada cijena? Stvar je jednostavna, novac koji koristimo danas naziva se fiat (od latinskog galgola fiat-neka bude) jer je to u suštini novac po dekretu, tj.po odluci vlade. Ali taj novac radi, zašto bi nešta mijenjali? Taj novac radi samo zato što najveći broj ljudi vjeruje u njega, a gubi vrijednost zato što se svakog trenutka stvara novi novac, odnosno povećava se ukupna količina novca, taj proces se zove inflacija. Kako je moguće da bitcoinu onda raste vrijednost? Odgovor je jednostavan.

  1. Da bi se stvorio bitcoin mora se uložiti ogromna količina električne energije koja će da pokreće veoma skupu opremu u procesu zvanom rudarenje što znači da za razliku od fiat novca koji ima troškove stvaranja 0, ovdje je potrebno uložiti značajne resurse da bi se došlo do bitcoina.
  2. Drugi faktor za rast cijene je da je broj bitcoina ograničen na 21 milion(trenutno je izrudareno oko 17.5M). Dok je broj dolara ili eura neograničen, i non stop se stvaraju novi.
  3. Ali ako ima samo 21M bitkoina, to znači da neće moći da se koristi kao novac, neće ga biti dovoljno za sve? Bitcoin je istinski digitalna valuta, i po dizajnu je djeljiv na 100 miliona djelova, najmanji dio se zove Satoši, po tvorcu bitcoina koji je anoniman, druga bitna karakteristika je da je bitkoin za razliku od fiat novca nemoguće falisifikovati. Kada bi 1 satoši vrijedio 1 euro svijet bi imao na raspolaganju količinu novca koja je ekvivalentna 21 000 000 000 000 (21 000 milijardi ) što je sasvim dovoljno za čitavu svjetsku privredu.
  4. Rekao si da je tvorac bitcoina anoniman, i da mu cijena raste, sve mi i dalje zvuči nevjerovatno, a mi na Balkanu smo se nagledali svakakvih prevara je li moguće i da je bitcoin jedna takva prevara, samo globalna?

Upravo je ovo pitanje koje sam sam sebi postavio kada sam bio na početku mog kripto putovanja. Kao prvo nadam se da je jasno iz prethodnog teksta, da je novac koji trenutno koristimo u suštini prevara, ali da ne gubimo sve pare odjednom, već kroz inflaciju 3-4% godišnje. E sad da izračunamo koliko je to tačno, recimo da imate platu od 500€ to je 6000€ godisnje, 4% od toga je 240€, dodajte na to još porez (PDV) od oko 20% na sve što kupujete, a koji se koristi da bi se platila kamata na dug vaše zemlje koji ne postoji. I dolazimo do cifre od oko 1440€! Znači radite 3 mjeseca u godini da bi se platili dugovi centralnim bankarima za novac koji štampaju iz vazduha! Da ne pominjemo to zato što novac gubi vrijednost logično je da se troši što prije a ne da se štedi, što nas je odvelo u potrošačko društvo koje besomučno crpi ograničene resurse palnete, dok ljudi padaju u nove dugove da bi priuštili novi smartphone od 2000€. Sa druge strane ako koristite bitcoin, kome na duže staze konstanto raste vrijednost jer je tako dizajniran, podstičete razvoj zelenih tehnologija jer se za bitcoin koristi električna energija, takođe korišćenje bitcoina podstiče štednju jer želite da ga trošite što manje jer će u budućnosti vrijedjeti više. Što se tiče anonimnog tvorca, da li znate ko je izmislio internet, točak ili ko je izmislio dinar, euro? Vjerovatno ne, ali ih koristite svaki dan.

5 . Bitcoin je dizajniran da se rudari do 2140, a već je izrudareno 80%. Nagrada za rudarenje se prepolovljava svake 4 godine, na početku je bila 50 Btc, pa 25, trenutno je 12.5, a od maja 2020 biće 6.25 bitkoina to znači da će rudari za isti ili veći rad biti plaćeni duplo manje svake 4 godine što znači da će morati povećati prodajnu cijenu bitkoina da bi bili isplativi. Rudari su inače zaduženi za funkcionisanje bitcoin mreže i za to su nagradjeni novim bitcoinima.

6. Bitcoin mreža rešava problem dvostrukog trošenja bez nekog centralnog posrednika u transakcijama kao što su klasične banke. Zato je jeftinija i brža od banaka u medjunarodnom transferu novca, ko god je koristio SWIFT zna koliko vremena treba i koliko su velike provizije za slanje. Preko bitcoin mreže moguće je poslati milionske iznose za samo par centi provizije rudarima, i sve u roku od 10ak minuta naspram 24-48h preko SWIFTA.

7. Bitcoin mreža je otporna na cenzuru, sankcije ili bilo koji pokušaj zabrane. Što u praksi znači da možete slati sredstva u zemlje pod sankcijama, ili zviždačima kao što je Asange koga su blokirali paypal i visa zato što je razotkrio kako elite koje vode ovaj svijet funkcionišu. Čak i da uspiju nekako da ugase internet, bitkoin mreža je već u svemiru, i funkcioniše preko satelita i radio talasa. Možemo reći da je bitcoin poslednje utočište slobodnih ljudi, da je mreža gdje ne morate da vjerujete nikome a opet možete imati 100% povjerenje u nju, jer od osnivanja 2009 do danas niko nije uspio da zaustavi bilo čiju transakciju.

Bitcoin za neke ljude predstavlja ne samo tehnološku, već i socijalnu inovaciju, a za najekstremnije ima skoro religijski karakter. Ono što je po meni izvjesno je da bitcoin trenutno predstavlja zlato u digitalnoj formi, koje je mnogo lakše transportovati i čuvati nego fizičko zlato.

Treba li  napomenuti da je od ukidanja zlatnog standarda za dolar 1971 cijena zlata za 50 godina skočila 5000% sa 1$ na 50$ po gramu, slično se desilo i sa bitcoinom u prethodnom periodu, a trend će se nastaviti u budućnosti, kako bude rastao broj ljudi koji su informisani kako funkcioniše trenutni sistem, a kako bitcoin. Da se razumijemo bitcoin ima prednosti kao što su sigurnost transakcija(najsigurnija mreža koju je čovječanstvo stvorilo), ali te prednosti dolaze i sa nekim nedostacima, kao što je sporost transakcija, zagušenje mreže I sl. Na rešenjima za to se uveliko radi(LN), treba se sjetitit samo interneta na dial up-u, i kupovanja sati za pristup, i današnjeg interneta u doba smartfonova. Ovaj tekst sadrži vjerovatno previše informacija, ali to je samo djelić, onoga što sam učio godinama, za početak počnite sa čitanjem bitcoin white papera. Neke stvari kao što je priča o pdv-u, i centralnim bankama su pojednostavljene, po cijenu da ne budu 100% tačne. Ne trudite se da razumijete sve odjednom, ali budite uporni jer informacije koje budete saznali mogu značajno da vam promjene život na bolje.

Autor: Novak Svrkota, konsultant za ulaganje u kripto valute

About The Author

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Vaš prostor za reklamu

Startup podrška

Newsletter

Arhiva

Scroll Up