Šta je 5G tehnologija (II dio)?
Foto: Gamber.wiki
Ukoliko ste propustili I dio, predlažemo da prvo pročitate tekst klikom na: Šta je 5G tehnologija ( I dio)?
U prvom tekstu bilo je više riječi o istorijatu mobilnih mreža, i ukratko o tome šta je 5G mreža odnosno tehnologija. U ovom, drugom po redu tekstu ću se bazirati isključivo na 5G i tome kako ona funkcioniše, koje su njene prednosti i gdje se kriju potencijalne mane i nedostaci.
Trenutna širokopojasna mobilna platforma, 4G- četvrta generacija, omogućava nam da prenosimo podatke brže od 3G i svega što je prethodilo. Umjesto da se fokusiramo na sebe, mi smo se fokusirali ni manje ni više nego na mašine, da, dobro ste pročitali na MAŠINE. Potreba za 5G se javila onog trenutka kada su to mašine zahtijevale a ne ljudi.
Do sada su mobilne širokopojasne mreže dizajnirane da zadovolje potrebe ljudi. Sa druge strane, 5G je stvoren za potrebe mašina, nudeći prenos podataka sa niskom latencijom i visokom efikasnošću. To se postiže razbijanjem podataka u manje pakete, što omogućava brže vrijeme prenosa. Dok 4G ima kašnjenje od pedeset milisekundi, 5G prenos podataka kasni samo jednu milisekundu, mi tu ne primjećujemo razliku, ali će dozvoliti mašinama da postignu skoro besprekornu komunikaciju. To samo po sebi može otvoriti čitav niz problema za nas i za svako živo biće na planeti.
Veća brzina prouzrokuje veću opasnost Svi mi bismo voljeli da prebacujemo podatke ekstremnim brzinama, međutim moramo prvo obezbijediti sigurnost, kako nam to prebacivanje i uopšte komunikacija ne bi štetila zdravlju. Uostalom šta će nam brzina komuniciranja ako nam je zdravlje narušeno?
Veće brzine obrade zahtijevaju više propusnog opsega, ali naši trenutni frekventni opsezi brzo postaju zasićeni. Ideja 5G je da se koristi neiskorišćeni propusni opseg izuzetno visokofrekventnog milimetarskog talasa (MMV), između 30GHz i 300GHz, pored nižih i srednjih frekvencija.
Visokofrekventni MMV prelaze kratku udaljenost. Štaviše, oni ne putuju dobro kroz građevine i imaju tendenciju da se apsorbuju zbog kiše i biljaka, što dovodi do smetnji u signalu. Prema tome, potrebna infrastruktura bi zahtijevala mnogo manjih, jedva primjetnih antena koje bi se nalazile bliže jedna drugoj, s više ulaznih i izlaznih portova nego recimo na mnogo većim, lakše vidljivim tornjevima 4G. Ovo bi vjerovatno dovelo do toga da bude bežičnih antena na svakih desetak ili stotina metara, što bi izgledalo prilično jezivo kada vidite sve te antene koje su zakačene na svakom stubu.
Opasnost po zdravlje živih bića
Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je 2011. godine klasifikovala RFR kao kancerogen i navela da bi korišćenje mobilnih telefona moglo dovesti do specifičnih oblika tumora mozga. Mnoge studije su povezale izlaganje RFR niskim nivoima sa litanijskim efektima po zdravlje, uključujući:
- Jednostruki i dvostruki prekidi DNK (što dovodi do raka)
- Oksidativna oštećenja (koja dovode do pogoršanja tkiva i preranog starenja)
- Poremećaj metabolizma ćelija
- Povećana permeabilnost krvno-moždane barijere
- Smanjenje melatonina (što dovodi do nesanice i povećanja rizika od raka)
- Poremećaj metabolizma glukoze u mozgu
- Stvaranje stresnih proteina (koji vode do bezbroj bolesti)
Jednako uznemirujuće jeste da 5G tehnologija u postojećem obliku ugrožava zdravlje životne sredine na više načina. Za početak, MMV može predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju biljaka. Studija iz 2010. godine pokazala je da su listovi biljaka izloženi RFR-u pokazali simptome nekroze (prerana smrt ćelija i živih tkiva). Još jedna-druga jermenska studija iznijela je da MMV uzrokuje promjene u spektru izoenzima peroksidaze-stres koji oštećuje ćelije. Zračenje biljaka je loša vijest za floru planete, ali i za nas je loša vijest: moglo bi zagaditi naše snabdijevanje hranom.
Kao što je pomenuto, nova 5G tehnologija koristi MMV opsege više frekvencije, koji daju istu dozu zračenja kao i aerodromski skeneri. Efekti ovog zračenja na javno zdravlje tek treba proći kroz rigorozne dugoročne testove. Usvajanje 5G će značiti više signala koji nose više energije kroz visokofrekventni spektar, sa više odašiljača koji se nalaze bliže kućama ljudi i radnim mjestima – u osnovi mnogo više (i moćniji) RFR koji leti oko nas. Nije ni čudo da postoji bojazan od potencijalnih rizika, kako za zdravlje ljudi, tako i za okolinu.
Možda je najveća briga negativni efekti MMV na ljudsku kožu. Ovo je pismo Saveznoj komisiji za komunikacije, od dr. Iaela Steina iz Jerusalimskog univerziteta u Jerusalimu, opisuje glavne tačke. Preko devedeset procenata mikrotalasnog zračenja apsorbuju slojevi epidermisa i dermisa, tako da ljudska koža u osnovi djeluje kao apsorbujući sunđer za mikrotalasno zračenje. Ovaj podatak je prilično uznemirujući.
Ljudi su decenijama strahovali od nuklearnih elektrana, od nuklearnog naoružanja jer su njih filmovi i video igre predstavili kao najopasniji i najjači izvor radijacije koja izaziva razne mutacije kod živih bića. Ono što predstavlja veću opasnost i definitivno tihog ubicu jeste 5G. A zašto sam uporedio 5G ni manje ni više nego sa nuklearnim otpadom? Zato što su šanse da dođe do nuklearnog rata ili nuklearne katastrofe prilično minimalne, a 5G kuca na vrata i prijeti da nas sve ozrači, a kakve mutacije može vremenom da prouzrokuje to ćemo tek da vidimo ako svjetska elita nastavi sa planom koji glasi- PROFIT IZNAD SVEGA!
U trećem dijelu koji slijedi, priča o 5G će se nastaviti, sa još više podataka o tome kako 5G može ozbiljno narušiti zdravlje. Za one koji nisu pročitali prvi dio, predlažem da pročitaju i saznaju više o istorijatu mobilnih mreža.
Autor: Aleksa Bigović – Osnivač crnogorskog IT portala – Tekport.me
