Advertisement

Select Page

Tamna strana bitkoina

Tamna strana bitkoina

Foto: stuffmedia


U prethodnom tekstu govorio sam, o prednostima bitkoina u odnosu na novac koji trenutno koristimo, kao i o cijeni u budućnosti i o tome da je mnogo više vjerovatno da će vrijedjeti 100 000€ nego 100€. Neki čitaoci su pomislili da sam preveliki optimista što se cijene tiče- još jedno podsjećanje ovo je drugi ciklus rasta i pada bitkoina, u 2013 je njegova vrijednost otišla na preko 1300$ a u 2014 pala na 100$, osjećao sam se isto kao vi danas, mislio sam da je bitkoin , mrtav, pa je par godina kasnije porastao za nevjerovatnih 20 000% na 20 000$. Da se razumijemo, ovdje govorim samo o bitkoinu, veliko je pitanje da li će tokeni u koje je najveći broj ljudi investirao preživjeti do sledećeg rasta tržišta.

Svaka priča ima dvije strane, svaki novčić makar bio i digitalni ima pismo i glavu. Što bi rekao Njegoš ,,Čašu meda jošt niko ne popi, što je čašom žuči ne zagrči; čaša žuči ište čašu meda, smiješane najlakše se piju.” Pa da vidimo šta je čaša žuči bitkoina.

  • Bitkoin koriste kriminalci i teroristi, moguće je kupiti drogu uz pomoć bitkoina, moguće je naručiti ubistvo, moguće je finansirati teroriste jer bitkoin omogućuje da se pošalje novac bez provjera koje rade banke.
  • Bitkoin služi za pranje novca, i izbjegavanje poreza što je nedopustivo.
  • Bitkoin troši ogromne količine energije, i tako uništava našu planetu.
  • Bitkoin je smislio neko da nam uzme pare na prevaru, to je piramidalna šema.

Sve gore nabrojano su najčešće mane koje možete pročitati na mejnstrim medijima i zapravo nemaju veze sa samim bitkoinom već sa trenutnim sistemom koji bitkoin pokušava da unaprijedi.

1. Da li ste znali da se na 92% novčanica dolara nalaze tragovi kokaina! Vjerovatno bi se nalazili i na onih preostalih 8% ali je to novac koji je svježe odštampan, pa nije stigao da se kontaminira. Da, nevjerovatno je ali Al Kaponeu ili Pablo Eskobaru nije smetalo da izgrade kriminalne imperije koristeći dolar, pa se niko nije sjetio da kritikuje dolar ili predloži njegovu zabranu zbog toga- tako da taj argument pada u vodu. Ista stvar je sa finansiranjem terorizma, teroristi su koristili keš, zlato, dijamante da li ste pročitali nekada nešta protiv Kartijea ili možda Tifanija? Ovaj argument o bitkoinu ima istog smisla kao i da se zabrani proizvodnja i korišćenje aviona jer su njima navodno srušene kule bliznakinje. Da istina je da su kriminalci ranije koristili bitkoin, ali to je javni blokčejn i svaka transakcija u suštini može da se prati, i da se na kraju vidi na kojoj berzi je taj bitkoin zamjenjen za dolare, tako su na kraju i uhapsili neke ljude povezane sa hakovanjem MT.Gox-a, jer džabe vam milijardu dolara vrijedni bitkoini ako ne možete da ih prodate na berzi jer su označeni kao ukradeni.

2. Istina je, kripto može biti korišten za pranje novca i utaju poreza. Ipak mislim da se ovdje radi o nečemu drugome, a to je da je taj biznis vrijedan preko 20 triliona dolara, i da odredjene zemlje i kompanije imaju monopol nad tim biznisom i ne žele konkurenciju. Prvo da vidimo što se tiče poreza, stvar je jednostavna, plaćanje poreza se predstavlja kao najveći patriotski čin, i sa tim se potpuno slažem pod uslovom da su pravila ista za sve i da država racionalno raspolaže sa tim novcem i vjerovatno to tako funkcioniše u nekim zemljama(Skandinavija). Ali da vidimo kako funkcioniše u najvećem broju slučajeva, recimo da vaša baka drži štand na pijaci budite sigurni da je platila veći porez od najbogatijeg čovjeka na svijetu! Amazon je prošle godine ostvario 11 000 000 000$ profita, i platio 0$ poreza, ne morate mi vjerovati potražite na Googlu. Što se tiče pranja novca, pa ako hoćemo da budemo iskreni, to je jedan od osnovnih poslova banaka koje se nalaze na egzotičnim destinacijama koje su pod kontrolom Velike Britanije i Sjedinjenih Država. Da od Kajmanskih, Djevičanskih, Maršalskih ostrva dovoljno je pogledati njihove zastave i vidjeti čije su to kolonije. Zanimljiva je činjenica da su pojedine banke na tim ostrvima dizajnirale šaltere prema potrebama korisnika (narko kartela), tako da kroz njih može da prodje putnička torba sa novcem. Opet napominjem da danas postoje dosta napredni programi za praćenje bitkoina, i da se on ne može danas koristiti za ove svrhe jer u suštini predstavlja dokaz transfera novca zauvijek zapisan u blokčejnu i kao takav sistem u kome bi bio usvojen kao sredstvo plaćanja bio bi idealan za sprječavanje korupcije, jer bi čak i laik veoma lako mogao da otkrije gdje će novac završi na kraju.

3. Istina je da se za rudarenje bitkoina koristi ogromna količina električne energije. Istina je da se najveći rudnici bitkoina nalaze na sjeveru Kine gdje se električna energija dobija u termoelektranama na ugalj. Takodje je istina da se veliki rudnici nalaze na Islandu gdje je koristi 100% obnovljiva struja iz geotermalnih elektrana. Rudarenje bitkoina može biti rešenje za skladištenje električne energije iz solarnih panela čiji potencijal ostaje neiskorišćen tokom dana zbog nedovoljne potrošnje, a skladištenje u baterijama je izuzetno skupo i štetno po životnu sredinu. Definitivno je da će rasti cijene bitkoina u budućnosti, rast popularnosti električnih automobila dovesti do povećanja cijene struje ali i do razvoja novih  održivih i čistih tehnologija proizvodnje, što će na duže staze dovesti do bržeg napuštanja fosilnih goriva.

4. Ovaj argument nipošto ne važi za bitkoin, ali je vjerovatno tačan za preko 90% ICO-a i tokena. Bitkoin je počeo pod jednakim uslovima za sve, objavljen je softver za rudarenje koji je bio dostupan svima i najavljeno je kada se počinje sa genesis blokom. Stvar je bila u tome da niko nije htio da rudari, u početku je sam Satoši odrzavao mrežu. Sve se dešavalo na običnom hardveru lap top i desktop računarima iz 2008 i 2009. Danas kada bi neko htio da pokrene sličan projekat pod istim fer uslovima, opet ne bi bila  fer utakmica jer je danas veliki broj ljudi upoznat  sa konceptom rudarenja i onaj koji ima najviše novca mogao bi da iznajmi ili kupi opremu za rudarenje i tako stekne neproporcionalnu dobit na početku. Bitkoin nije piramidalna šema, jer niko vam ne obećava dobit, niti vi možete zaraditi tako što ćete nekoga nagovoriti da investira. Jednostavno se kupuje na berzi, po cijeni koja je na globalnom tržištu. Bitkoin ima unaprijed definisanu monetarnu politiku sa smanjenjem proizvodnje kroz rudarenje za 50% svake 4 godine i zbog toga mu raste cijena.

Svi gore pobrojani argumenti, zapravo nemaju nikakve veze sa bitkoinom već sa načinom na koji se bitkoin koristi ili rudari. Hajde sada da se pozabavimo pravim izazovima pred kojima se nalazi kripto svijet.

Šta daje vrijednost novcu koji trenutno koristimo? Vjera, povjerenje u sitem, banke i države. Ipak o tome kako novac u stvari nastaje i kako funkcioniše ne uče nas tokom školovanja, već nas uče da budemo jedan šrafčić u sistemu, a za naš rad plaćeni smo fiat novcem koji nema vrijedost i koji neko štampa po potrebi. Sve ovo funkcioniše kada su dobra vremena, ali onda naidje kriza (svjetska 2008) i ljudi počinju da se pitaju šta je iza dimne zavjese finansijskog sitema i banaka i kako sve to funkcioniše. Upravo jedna od stvari koja je doprinijela da bitkoin od ničega postane nešto, je pravi tajming kada se pojavio u vrijeme kada su ljudi bili razočarani trenutnim sistemom ali i odgovorom države takodje (US) koja je pomogla velikim bankama dajući im novac poreskih obveznika, dok su isti ti poreski obveznici ostali bez svojih domova koje su im oduzele banke zbog neplaćenih hipoteka. Da je novac dat na ime gradjana za otplatu hipoteka, banke bi ga isto dobile ali bi ti gradjani zadržali svoje domove. Ovo je ista situacija kao gore pomenuta, gdje su mali obavezni da plaćaju porez, dok ga veliki ne plaćaju, takođe kada velika banka treba da bankrotira zbog svojih loših poteza ona je spašena dok su građani koji plaćaju porez ostavljeni da se snalaze. Upravo zbog takvih stvari, prvi koji su usvojili bitkoin bili su ljudi kojima je bilo jasno kako sistem funkcioniše i željeli su da kreiraju i budu dio nečeg pravičnijeg. Te grupe pripadaju različitim pokretima, od kripto anarhista, preko libertarijanaca pa do occupy Wall Street pokreta.

Bitkoin je kreiran da bude decentralizovan i siguran način za transfer vrijednosti, bez posrednika(banaka) koji će kupiti kajmak. Bitkoin je napravljen da odlučuje većina od 51% a ne par centralnih bankara iz FED-a. Bitkoin je napravljen da bude open-source što znači, da nema monopola, nema zaštićene intelektualne svojine, nema plaćenih developera koji rade za novac, već svako može da učestvuje i doprinosi unapređenju, a nagrada mu je to što radi na nečemu što je tu za dobrobit čitavog čovječanstva. Samim tim je sasvim legitimno što su mnogi uzeli ideju, kod ili čak i ime bitkoina i napravili svoje projekte ili pokušali da forkuju sam bitkoin. To se zove demokratija i ako jedan dio zajednice i rudara misli da je rešenje povećanje veličine bloka to je sasvim legitimno. Jedino jedna stvar ne može da se prekopira a to je hash power – neću sada objašnjavati šta je to ali to u suštini predstavlja koliko povjerenje imaju rudari u odredjeni projekat, a bitkoin ima ubjedljivo najveći.

U kripto svijetu je poznat pojam blokčejn trilema gdje je neophodno naći balans izmedju sigurnosti, decentralizovanosti i skalabilnosti.


Bitkoin je decentralizovan i siguran, ali još uvijek nije skalabilan da bi ga koristio veliki broj korisnika za svakodnevnu upotrebu. Skalabilnost se danas pominje kao jedan od glavnih problema, sa tim se ne bih složio a evo i zašto. Glavni problem je što skoro niko ne koristi kripto valute za ono za šta su stvorene. Možda je 50 miliona ljudi investiralo u kripto, ali čisto iz špekulativnih razloga, ne da bi ga koristili. Čuvanje privatnih ključeva i back up seeda, je jedno od najgorih korisničkih iskustava koje možete imati, da ne pominjemo stres da ukoliko izgubite te podatke gubite svu kripto imovinu. Bitkoin je kreiran tehnički može se reći savršeno, ali bez korisničkog iskustva u vidu. Samim tim je jasno da je cilj da svako bude svoja banka i da se izbace posrednici, jer je većina spremna da plati malu naknadu, da njihove bitkoine čuva banka. Tako da je bitkoin budućnost bankarstva a ne prijetnja bankama.

Sama bitkoin mreža se ne može kontrolisati ili cenzurisati, ali da bi neka banka ili veliki sistem počeo da koristi bitkoin ili druge kriptovalute neophodna je regulacija od strane donosioca zakona. Neke države u tome vide priliku za razvoj kao što su Švajcarska, Malta, Singapur, Hong Kong dok su naši balkanski političari zaokupljeni jednim te istim temama već decenijama.

Demokratičnost bitkoin konsenzusa da odlučuje 51% je prednost ali istovremeno daje i ulazna vrata za 51% napad. Napadač bi morao da ima 51% snage rudara(hash power), takvo nešta je praktično nemoguće što se tiče bitkoin mreže ali se dešavalo manjim koinima i pokazalo se da je imalo minimalan uticaj na cijenu i na korisnike pomenutih mreža.

Decentralizovanost prilikom odlučivanja o unapređenjima bitkoina se pokazao kao mač sa dvije oštrice, sa jedne strane je dobro jer se sve odvija  sporo tako da je mala vjerovatnoća da se provuče neki bug u kodu,sa druge strane ta sporost u odlučivanju može se slobodno reći konzervativnost i puritanizam zajednice vjerovatno je dovela do stvaranja novih koina i mnogobrojnih forkova koji su nepotrebni i koji samo nepotrebno rasipaju zajednicu.

Znate li šta je najmračnija strana blokčejna i bitkoina – tokeni! Zamislite sledeću situaciju, vrijednsot bitkoina predstavlja više od polovine ukupne vrijednsoti svih kriptovaluta, a ima ih na hiljade, od kojih su mnogi promovisani kao brži i bolji bitkoin. Znate li koja je razlika, skoro svi ti ostali tokeni i koini su potrošili stotine miliona na marketing i promociju, a za bitkoin nikada nećete naći oglas jer bitkoin nije kompanija. I svi ti ljudi koji su ,,propustili voz,, za ulaganje u bitkoin uložili su novac u tokene u nadi da će se obogatiti preko noći.

Ali realnost je surova, kao što su nakon kolapsa banaka na Vol Stritu ljudi počeli da preispituju bankarski sitem i shvatili da je sve dimna zavjesa da bi se par ljudi obagatilo, tako i danas ljudi preispituju kripto, i razočarani su i u bitkoin iako nikada nisu ni investirali u bitkoin već samo u neki token jer neko rekao da je dobra prilika. Da se razumijemo i sam sam investirao u neke tokene, tačno je da su ICO-i takodje dobra prilika za zaradu, ali samo kratkoročno dok traje hajp oko izlaska na berzu. Ovo su tokeni koje sam posjedovao: REQ, POE, POA, MOD. Moram priznati da ni jedan nisam prodao na vrhuncu, ali sam ostvario profite 500-1200% na prva 2, dok su mi druga 2 donijela gubitke 30-50%. U trenutku pisanja ovog teksta posjedujem BTC, ETH, RVN, XMR sa najvećim dijelom portfolija u bitkoinu. U bear tržištu se treba fokusirati na projekte koje razvija zajednica, jer su mnogi ICO tokeni zbog lošeg menadžmenta sa novcem, pri kraju sredstava koja imaju za razvoj, drugi pak kubure sa malim volumenom i delisting sa neke veće berze(Binance) znači siguran kraj za njih.

ICO Tokeni su u stvari način da neki startap prikupi sredstva za razvoj svog projekta. Jedini problem je što većina tih projekata nema nikakvog ekonomskog smisla, niti je dokazana potreba za takvim proizvodom. ICO-i su praktično bili samoispunujuća proročanstva, gdje se marketingom preko društvenih mreža stvarao hajp i cijena je rasla. Postoji samo jedna bitna razlika izmedju Kickstarter kampanja i ICO-a, u prvom slučaju za svoj novac dobijate proizvod ili popust na proizvod koji želite da koristite, u slučaju ICO-a u suštini kupujete token ne zbog proizvoda ili usluge koju će taj projekat da pruži već kao investiciju u nadi da će cijena da raste. Tako smo došli u situaciju da su pojedini ICO-i skupili 100+ miliona da naprave proizvod koje niko ne želi ili nema potrebu da koristi. A da ne govorimo o tome da investirate svoj novac u nešta samo na osnovu ideje (white paper) i tima. Ili još gora mantra, ovo je dobar projekat razvili su neki proizvod! Znate li šta je problem, što taj proizvod niko ne koristi, džaba milioni potrošeni za marketing, za razvoj glavno pitanje je GDJE SU KORISNICI? Pa na tržištu svi imaju neki proizvod, čak i da je svršeno dobar, teško je privući nove korisnike, teško je biti primjećen. Prilikom pokretanja startapova, postoji nešta što se zove MVP(minimum viable product) to je bukvalno prva najosnovnija verzija proizvoda, koja izlazi na tržište da se utvrdi da li postoji interesovanje, ako postoji nastvalja se dalje i to je pravi Proof of concept, a ne nešta što je napisano u white paperu i što radi samo u glavama foundera ali ne i u realnosti.

Bum koji smo imali u 2017 na kripto tržištu najviše me podsjeća na dot com balon, kada je bila manija oko web sajtova. Internet je tada bio na početku i web sajtovi su bili nešta novo, svi su mislili da ako naprave veb sajt za odredjenu stvar da su milioneri. Ono što je nedostajalo su korisnici. Da li znate kako se lako pravi erc 20 token, mnogo lakše i brže nego veb sajt! Iako je tržište bilo preplavljeno špekulantima, i ljudima koji su bili dobri samo u prodavanju magle mislim da nas u narednim godinama očekuju velike stvari u kripto svijetu i da će korisnici doći prateći velike biznise kada regulativa bude bolje definisana. To je spor proces i trebaće vremena za to. Ono što je sigurno je da će se internet i naši životi drastično promjeniti u narednoj deceniji, mnogo više nego u prethodnih 20 godina. Tokeni će imati veliko mjesto u budućoj ekonomiji gdje će sve biti digitalizovano, zamislite primjer gdje ćete moći da kupite 1l goriva na vašoj benziskoj pumpi u obliku 1 tokena, e sad zamislite situaciju da je najvljeno posklupljenje goriva vi ste napunili rezervoar, a ostatak ste uložili u tokene koje ćete već sjura moći prodati po većoj cijeni ili se jednostvno još neko vrijeme voziti sa jeftinijim gorivom. Ili zamislite situaciju kada Facebook izbaci svoj koin, gjde ćete uz pomoć lajka ili šera moći da donirate kroz mikrotransakcije.

Zašto sam odlučio da počnem da pišem baš sada kada mnogi ljudi dižu ruke od kripta i kada niko više ne spominje bitkoin, zato što znam da se u tišini jedan glas lakše čuje. Što se tiče ulaganja u kripto, mislim da sam najbolji savjet dobio od jednog prijatelja – ,,Prvo kupi jedan bitkoin, posle toga ulaži gdje hoćeš”.


Autor: Novak Svrkota, konsultant za ulaganje u kripto valute

POGLEDAJTE JOŠ: Zašto Bitcoin?

About The Author

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Vaš prostor za reklamu

Startup podrška

Newsletter

Arhiva

Scroll Up